Glavna stranica What's New



Novosti iz grada
VLASNIK VIKENDICE VJEKOSLAV HORVAT (52) NADEN PREREZANA VRATA KOD VARAZDINSKIH TOPLICA, A POTOM U SUSJEDNOM HRASTOVCU I HICIMA UBIJENI DRAZEN KUCEK (35)
20.05.2002.
Ubio supocinitelja u zvjerskom ubojstvu

CURILOVEC, HRASTOVEC - Na predjelu Mladine, u vikendici iznad Curilovca, nedaleko od Varazdinskih Toplica, u ponedjeljak popodne okrutno je ubijen Vjekoslav Horvat (52) iz Curilovca. Nedugo nakon njegova ubojstva u susjednom Hrastovcu, nedaleko od sume, u blizini krcme "Vuzgi ga Blaz", naden je mrtav i Drazen Kucek (35) iz Velikog Trojstva kod Bjelovara. Horvatu je nozem prerezan vrat, a ima vise ubodnih rana na glavi i prsima. Kucek je pak ubijen iz vatrenog oruzja.
Policija je istog dana oko 21.30 sati u Hrastovcu zatekla Sinisu Dukarica (36) iz Plavnice Gornje kod Bjelovara i kod njega nasla i pistolj i noz. Policajcima je rekao da je ubio svog prijatelja, ali i da su njih dvojica prije toga ubili jednog muskarca u vikendici. Kasnije je ustanovljeno da je rijec o Vjekoslavu Horvatu.
Nakon ubojstva Horvata, Dukaric i Kucek svratili su u krcmu "Vuzgi ga Blaz", zeleci kupiti steku cigareta. Kako u krcmi cigarete prodaju na kutije, konobarica Silvija Micuda pozvala je stariju kolegicu Nedu Besenic, koja im je takoder rekla da cigarete ne prodaju na steke.
- Svakome smo prodali po dvije kutije, a popili su i dvije kave, te gemist i konjak. Jedan je imao kabanicu i ispod nje sam vidjela nozeve u zutim koricama, a noz sam primijetila i kod drugoga. Zanimalo ih je nase radno vrijeme, a bili su mi sumnjivi pa sam im rekla da radimo do 22, iako nam je radno vrijeme do 23 sata. Primijetila sam i da su traperice na jednom bile krvave, pa pretpostavljam da su k nama svratili nakon Horvatova ubojstva - kazala nam je konobarica N. Besenic.
Njih su dvojica bili jedini gosti, i Neda Besenic u strahu je imala pripremljen sprej za oci. Nakon izlaska iz krcme skrenuli su prema sumi, a ubrzo je odjeknuo i pucanj, kaze.
- Ubio je prijatelja i spustio se ponovno prema lokalu nakon 22 sata. Mi smo u meduvremenu pozvali policiju, uhitili su ga kraj raspela. Cula sam da nije pruzao nikakav otpor - pojasnila nam je N. Besenic.
Prisjetila se i kako su pitali mogu li nesto pojesti kod njih. Odgovorila im je da ne mogu dobiti nista za jelo, pa su joj dobacili da njih inace drugdje na stolu cekaju janjetina i steka cigareta. Inace je ovo miran kraj, dodala je, a sada se strah uvukao medu mjestane.
Na mjestu Kucekova ubojstva nismo zatekli nikakve tragove ubojstva, osim zgazene trave, rukavica i policijskom trakom obiljezenog prizorista.
Kako su nam rekli mjestani Curilovca, Horvat je bio neozenjen, zivio je sam i imao veliku kucu u sredistu sela i vikendicu u Mladini. U njegovoj kuci nikog nismo zatekli. U prizemlju su jos bile spustene rolete a na katu sirom otvoreni prozori, kako ih je ostavio prije odlaska u vinograd.
Prvi Horvatov susjed Franjo Ivanek, pak, rekao nam je kako je Horvat radio kao stolar u Sloveniji, a povremeno je dolazio u Curilovec obradivati vinograd.
- Bio je dobar i jako miran covjek, prema svima uvijek ljubazan. Otac mu je umro prije godinu dana, a od majcine smrti proslo je vec 20 godina.
Stjepan Horzic, Horvatov bratic, rekao nam je da su bas jucer trebali kositi travu po Horvatovu vinogradu.
- Kao da je predosjecao da ce mu se nesto dogoditi. Prije tri dana rekao je mom sinu kako bi njegove sestre trebalo obavijestiti da je zivotno osiguran. Zelio je da u slucaju njegove smrti novac od osiguranja pripadne sestrama, posebice onoj bolesnoj - kazao je Horvatov bratic, dodajuci da pokojnik ima cetiri sestre, te da su sve u inozemstvu. Prisjetio se i da je Horvat cak 7 godina radio u Americi kao stolar, pa su ljudi u selu smatrali da ima novaca. No, on pretpostavlja da je novac potrosio na izgradnju kuce.
Horzic je jos u soku, kako je kazao, njegova su rodaka zvjerski unakazili 50 metara od njegove vikendice. Dvojica zlocinaca inace su jucer bili kod njegova susjeda automehanicara i trazili cigarete, kaze. Kako ih on nije imao, trazili su da ih odveze u gostionicu, da ih kupe. Spomenuo je i da su kod nekih susjeda u vikendici toga dana trazili i hranu, a tom su prilikom kod sebe imali dvije litre dalmatinskog vina i vec su bili pijani.
Slavko Golubic, susjed koji je dvojicu Bjelovarcana odvezao u krcmu, potvrdio nam je da ih je ostavio pred gostionicom, da su mu nudili cak 100 kuna za kutiju cigareta, da su ga htjeli castiti picem, i da su mu nudili novac za prijevoz. Kazao je i kako je primijetio noz za pojasom kod jednoga od njih i krvave mrlje na hlacama. Pricali su jedino o cigaretama, kaze, a nisu mu izgledali baš "cisti".
Na mjesto zlocina, osim policijskih djelatnika izisla je i istrazna sutkinja Zupanijskog suda u Varazdinu Nevenka Bogdanovic. Sumnja se da su Dukaric i Kucek sudjelovali u nekim provalama u kuce i vikendice na podrucju Varazdinske zupanije, pa je moguce i da ce ih povezati i s provalom u kucu i napad na direktoricu kamenoloma u Ljubescici.
Danica Plantak

NIKOLA KUCEK IZ VELIKOG TROJSTVA NEDALEKO OD BJELOVARA S NEVJERICOM PRIMIO VIJEST O UBOJSTVU SVOG SINA DRAZENA
Kad se vratio iz Lepoglave, mislili smo da se smirio
BJELOVAR - Zar je moguce da je Drazen ubijen? Pa, danas je trebao doci po svoju domovnicu! - s nevjericom nas je pitala sluzbenica iz Maticnog ureda u Velikom Trojstvu, u kojem smo poceli tragati za obiteljskim domom okrutno ubijenog Drazena Kuceka (35).
- Taj je mladic cijeli zivot proveo na rubu zakona, a kad se vratio iz zatvora u Lepoglavi, upravo smo pomislili da je njegovim sumnjivim avanturama dosao kraj - ispricala nam je nasa sugovornica iz Maticog ureda, uputivsi nas
bdoviti puteljak na kraju sela, u kojemu od pamtivijeka zvi obitelj Kucek
U dvorištu omanje kucezatekli smo uplakanog oca Nikolu , kojega su neposedno prije naseg dolaska policajci obavijestili o smrti njegova sina Drazena.
- Otisavsi nenadano od kuce zadnji put javio mi se prije cetiri dana. Rekao je da se smjestio kod neke zene u Vrbovcu. Njegov glas zvucao mi je zadovoljno, pa sam pomislio da ce se konacno smiriti - rekao nam je ocajni otac Nikola, dodavsi kako je to isto pomislio i nekoliko godina prije, kad se Drazen odlucio na zenidbu. Tada je bio na izdrzavanju zatvorske kazne u Lepoglavi zbog ubojstva zene u vrijeme Domovinskog rata na podrucju BiH.
No, Drazen, kako smo doznali, nije dugo izdrzao u bracnim vodama sa svojom odabranicom iz Pule. Vratio se u Veliko Trojstvo i nastavio zivjeti s ocem, a kasnije se preselio u vlastitu kucu. Da se Drazen nenadano odlucio otisnuti izvan dosega oceva nadzora, uvjerili smo se i sami u njegovu domu, gdje smo na stolu u skromnom sobicku nasli neispijenu kavu i sok od borovnice.
Otac Nikola njegove povremene izlete opravdavao je PTSP-om, zbog kojeg je dio vremena provodio i u zagrebackim bolnicama. Kako se njegov sin zatekao u drustvu Sinise Dukarica iz Gornjih Plavnica, nedaleko od Bjelovara, i to bas na varazdinskom podrucju, njegovu ocu ostat ce vjerojatno zauvijek tajnom.
Iako nismo uspjeli razgovarati s roditeljima Sinise Dukarica, prema pricanju mjestana i on je veci dio zivota proveo u zatvorima zbog krada i razbojstava, kojima je bio sklon.
Mirjana Rosic-Zrinski






Uhvaceni osumnjiceni za pljacku banke, ali jedan pusten na slobodu

Kao sto smo izvijestili, 25. veljace, oko 12.15 sati, u vrijeme kad je cijela Hrvatska pratila televizijski prijenos doceka Janice Kostelic, u poslovnicu Varazdinske banke usla dva maskirana muskarca te uz prijetnju vatrenim oruzjem otudili oko 200.000 kuna i 15.000 eura. Na mjesto dogadaja odmah je stigla policijska ophodnja, razbojnici su se dali u bijeg automobilom, a tijekom potjere pucali su na policijsko vozilo pogodivsi poklopac motora. Nakratko pobjegavsi policiji, ukradeni "Fiat Uno" ostavili su na podrucju Gabrinovca te se kroz sumu udaljili u nepoznatom pravcu.

Kao sto je najavio glasnogovornik Mladen Kaselj, kriminalisticka obrada slucaja brzo je urodila plodom. U suradnji s medimurskom, koprivnicko-krizevackom te bjelovarsko-bilogorskom policijskom upravom, utvrdeno je kako postoji osnovana sumnja da su pljacku pocinili M. G. (30) i K. B. (29), obojica s bjelovarskog podrucja.

M. G. i K. B. vec su otprije poznati Ministarstvu unutarnjih poslova kao pocinitelji brojnih teskih kaznenih djela na podrucju cijele Hrvatske. U njihovim dosjeima evidentirani su pokusaj ubojstva, otmica i razbojnistva.

O detaljima kriminalisticke obrade novinare su upoznali najvisi duznosnici Policijske uprave varazdinske: nacelnik Uprave Drazen Vitez, glasnogovornik Mladen Kaselj, nacelnik Odjela operativnih poslova Darko Blazi, voditelj Odsjeka kriminalisticke policije Darko Jurcec te voda Grupe za opci kriminalitet Sanjo Mravlincic.

Kljucni dokazi protiv M. G. i K. B. prikupljeni su tijekom pretrage njihovih domova i drugih prostorija koje su koristili. Na temelju naloga istraznog suca Zupanijskog suda u Varazdinu, sluzbenici PU varazdinske i PU bjelovarsko-bilogorske pretragu su obavili u ponedjeljak, 4. ozujka, te pritom pronasli streljivo, eksploziv, opojnu drogu marihuanu i provalnicki alat. Ipak, opljackani novac jos nije pronaden, ali policijski celnici ne dvoje u uspjeh i tog dijela posla.

M. G. i K. B. su u srijedu, 6. ozujka, prepraceni istraznom sucu Zupanijskog suda u Varazdinu, koji im je odredio mjeru zadrzavanja u trajanju od 48 sati.

Protiv dvojice pocinitelja podnijete su kaznene prijave zbog kaznenog djela razbojstva i kaznenog djela teskog ubojstva u pokusaju. Prijava za tesko ubojstvo u pokusaju odnosi se na pucanje na policijske sluzbenike tijekom potjere. Kako doznajemo, istrazni sudac ispitao je osumnjicenike, a obojica su porekla pocinjenja djela, tvrdeci da su u to vrijeme bili u Bjelovaru. Za K.B.-a provjeravan je alibi, koji mu je, zasad, navodno i potvrden, pa protiv njega nije podnesen istrazni zahtjev te je on, nakon 48-satnog zadrzavanja, pusten na slobodu. Protiv M.G.-a podnesen je istrazni zahtjev.


25.02.2002
Pljacka "Stoljeca" u Varaždinskim Toplicama



Djelo okorjelih kriminalaca


Policija jos uvijek intenzivno traga za dvojicom nepoznatih pocinitelja koji su u ponedjeljak, 25. veljace, oko 12.15 sati, opljackali poslovnicu Varazdinske banke u Varazdinskim Toplicama. Desetak dana poslije, ovo razbojnistvo i dalje je glavna tema u Varazdinskim Toplicama, posebice zbog okolnosti u kojima je izvedeno te policijske potjere i pucnjave koji su uslijedili.

Nimalo slucajno, dvije maskirane osobe usle su u poslovnicu Varazdinske banke upravo u trenucima kad je cijela hrvatska javnost pratila izravni televizijski prijenos doceka olimpijske heroine Janice Kostelic. U poslovnici se nalazilo troje sluzbenika, kojima su pocinitelji priprijetili vatrenim oruzjem te otudili novac u ukupnom iznosu od oko 300.000 kuna. Tocnije, rijec je o oko 200.000 kuna i oko 15.000 eura.

Odmah nakon sto su zaprimili dojavu, na mjesto dogadaja dosli su sluzbenici Policijske ispostave Novi Marof koji su u Toplicama bili u redovnom obilasku. Pljackase su zatekli ispred banke, cim su sjeli u "Fiat Uno", te su zapoceli potjeru koja je potrajala petnaestak minuta.

S Trga slobode razbojnici su Ulicom kralja Tomislava krenuli prema Ludbregu. Ne mogavsi pobjeci policajcima, u jednom su trenutku zapucali na sluzbeno vozilo i propucali poklopac motora. Potjera je zavrsila u Gabrinovcu, gdje su razbojnici ostavili "Fiat Uno" i kroz sumu se udaljili u nepoznatom smjeru.

Kriminalistickom obradom utvrdeno je da je "Fiat Uno" ukraden na podrucju Varazdina, a pretpostavlja se da je pljackase u sumi cekalo drugo vozilo, kojim su otisli izvan podrucja Varazdinske zupanije.

S obzirom na sve navedene detalje, opravdano se smatra da je toplicka "pljacka stoljeca" djelo iskusnih, okorjelih i beskompromisnih kriminalaca. Glasnogovornik Policijske uprave varazdinske Mladen Kaselj rekao nam je da su njihovi sluzbenici pravovremeno reagirali, a o slucaju su odmah obavijestene i sve ostale policijske uprave, poglavito one susjedne, gdje se pocinitelji najvjerojatnije nalaze. Kaselj je dao naslutiti kako je istraga pocela davati rezultate te da ce razbojnici uskoro biti pronadeni i uhiceni.

Ipak, svi gradani koji imaju bilo kakvih saznanja o ovoj pljacki zamoljeni su da osobno obavijeste najblizu policijsku postaju ili da informacije dojave putem telefona, na broj 92.





Županijsko poglavarstvo o projektu planiranja zdravstvenih kapaciteta



Zupanija opet zakinuta?!



Predmet rasprave na proslotjednoj sjednici Zupanijskog poglavarstva bio je i prijedlog projekta planiranja zdravstvenih kapaciteta Ministarstva zdravstva sto ukljucuje reorganizaciju bolnicke djelatnosti u Hrvatskoj sve do 2010. godine. Predstavio ga je zupan dr. sc. Zvonimir Sabati, najavljujuci i prijedlog kategorizacije hrvatskih bolnica:

- Prijedlog kategorizacije definira djelatnosti potrebne za pojedina podrucja, odnosno zupanije, regije te naciju u cjelini, zatim standard broja bolesnickih kreveta i standard broja bolnickih kadrova. U Hrvatskoj se tako reformom predvidaju akutne bolnice, vecinom sve dosadasnje opce, potom bolnice s posebnom namjenom, odnosno specijalne bolnice, rehabilitacijski centri i toplice te ustanove za dugotrajni smjestaj, u koje spadaju uglavnom bolnice za njegu kronicnih i gerijatrijskih bolesnika.

Funkcije bolnice mogu biti lokalne, odnosno gradske, potom zupanijske, regionalne i nacionalne.

S obzirom na to da se prema predlozenom standardu broj kreveta sada izracunava prema broju pripadajucih osiguranih osoba, clanove Poglavarstva je najvise zanimalo sto to zapravo znaci za zupanijsku bolnicu u Varazdinu, odnosno druge specijalne bolnice na podrucju Varazdinske zupanije.

Za Opcu bolnicu Varazdin predvideno je smanjenje kreveta sa 564 na 483, s tim da se smanjenje odnosi na sve odjele, osim neurologije. U Specijalnoj bolnici Novi Marof i dalje bi ostalo 300 kreveta, u Klenovniku 226 kronicnih kreveta, dok je za Specijalnu bolnicu Varazdinske Toplice planirano smanjenje za 73 kreveta.

Komentirajuci zapocetu reformu zdravstva i ovaj posljednji prijedlog, prim. dr. Zelimir Beer je istaknuo da dosadasnji rezultati reforme nisu ispunili ocekivanja.

- Zacijelo i dalje mozemo ocekivati smanjenje broja akutnih kreveta u Opcoj bolnici Varazdin jer postoje tendencije povecanja takozvanog ambulantnog pogona po uzoru na razvijene sjevernoeuropske ili cak izvaneuropske zemlje. Takvo nesto, medutim, u danasnjim uvjetima kod nas nije moguce, a i inace ce biti neizvedivo ne zahvati li reforma sve segmente zdravstva, a prije svega primarnu zdravstvenu zastitu - istaknuo je prim. Beer.

Osvrnuo se, osim toga, i na predlozenu kategorizaciju bolnica, pri cemu bi varazdinska ocito losije prosla. Ona danas, naime, ima status zupanijske, a svojevremeno je predlagano da postane bolnica subregionalnog karaktera. Od toga se, medutim, odustalo iako u sasvim specificnom polozaju je i Specijalna bolnica u Varazdinskim Toplicama. Ona bi i dalje trebala imati dio akutnih kreveta subregionalne razine jer skrbi, primjerice, o postoperativnom oporavku bolesnika iz cijele Hrvatske, kao i o bolesnicima nakon mozdanog udara koji, prije svega, traze tretman kao akutni bolesnici. Skrenuta je i pozornost na cinjenicu da se samo u Varazdinskim Toplicama provodi rehabilitacija osoba ostecene kraljeznice. To, istina, jesu kronicno bolesnici, no njihovo je lijecenje izrazito skupo pa bi taj aspekt svakako trebalo uvaziti kod financiranja.
text




- Ministru treba predociti sve te podatke i cinjenice u vezi sa zdravstvom na podrucju Varazdinske zupanije te ga upozoriti da je takav odnos prema ovoj sredini neprihvatljiv. Naime, ako reformu zdravstva shvatimo kao brodolom, onda nije redu da su neki u njega usli u sigurnim camcima, a drugi, poput nas, tek u pojasima za spasavanje - rekao je Stolnik.

U zakljucnim razmatranjima iskazana je ipak podrska reformi, no ukazano je na potrebu uvazavanja dosadasnjih napora ulozenih u razvoj zdravstva Varazdinske zupanije, posebice Opce bolnice Varazdin. Ona ima razvijenu urologiju kao posebnu djelatnost, potom ortopediju, djecju kirurgiju, nuklearnu medicinu i jos neke djelatnosti, za razliku od drugih bolnica na podrucju sjeverozapadne Hrvatske. Predlozeno je stoga da se Opcoj bolnici Varazdin dodijeli status subregionalne bolnice, osobito za djelatnosti koje nisu razvijene u ostalim zupanijskim bolnicama, te da se broj kreveta za intenzivno lijecenje poveca ili zadrzi barem na postojecoj razini.

Za Specijalnu bolnicu za TBC pluca i plucne bolesti Klenovnik zatrazeno je 25 bolnickih kreveta za lijecenje multirezistentne tuberkuloze za potrebe cijele Hrvatske, a da se 40 akutnih kreveta dodijeli za lijecenje bolesnika s podrucja zupanija koje nemaju razvijenu pulmologiju. I za bolnicu u Varazdinskim Toplicama trazi se 50 kreveta za spinalne povrede za potrebe cijele zemlje, 20 za multiplusklerozu, a 30 za rehabilitaciju djece s poteskocama u razvoju na subregionalnoj razini.




Istaknuto je takoder da su razumljive tendencije da sto vise bolnickih kreveta zavrsi na, uvjetno receno, trzistu, no takav trend mora neminovno pratiti i reforma zdravstvenog financijskog sustava. A toga, kao sto je poznato, jos nema ni na vidiku.


20.02.2002.
Poceli radovi na Auto cesti preko Toplica!!!





U povodu pocetka radova na dvjema preostalim dionicama autoceste Zagreb-Gorican od Breznickog Huma do Novog Marofa te od Novog Marofa do Varazdina, nazocnima na prigodnoj svecanosti obratili su se: Stanko Kovac, predsjednik Uprave HAC-a, Duro Podvezanec, direktor Ceste Varazdin, dr. Zvonimir Sabati, zupan Varazdinske zupanije, te Radimir Cacic, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva.

Govoreci o znacenju toga cina, Stanko Kovac je naglasio: - Ovaj pothvat obavit ce zajedno mi u HAC-u i tri grupacije hrvatskih gradevinskih drustava. Uloga graditelja pri tome je da poslove izvedu u ugovorenom roku i kvaliteti, a uloga HAC-a da izvrseni posao i plati u iznosima koji su ugovorom predvideni. Uvjeren sam da cemo i jedni i drugi svaki svoju zadacu obaviti besprijekorno i da cemo se negdje u studenome 2003. godine ponovno naci na ovome mjestu da proslavimo zavrsetak radova i pustanje ove autoceste u promet - rekao je Stanko Kovac.

Duro Podvezanec je u svom govoru podsjetio da je posao koji su dobile hrvatske tvrtke dobiven u jakoj medunarodnoj konkurenciji te da su hrvatski izvodaci ponudili najpovoljnije cijene i vrhunsku kvalitetu. U svom govoru on je podcrtao:

- Siguran sam da ce ovi radovi pokrenuti i brzi gospodarski razvoj ovoga kraja. Gradevinska aktivnost pokrenut ce i druge gospodarske zamasnjake, a kruna svega bit ce nas zajednicki cilj - kvalitentije prometno povezivanje ovoga kraja s Europom s jedne strane i Jadranom s druge strane.

U ime udruzenih izvodaca radova zahvaljujem svima koji su omogucili danasnji pocetak radova. Prije svega zahvaljujem Vladi i Saboru za donosenje strateskih odluka izgradnje autocesta u Hrvatskoj, a posebno ministru Radimiru Cacicu i djelatnicima njegova Ministarstva. Zahvaljujem i Stanku Kovacu, predsjedniku uprave, i tehnickoj ekipi HAC-a na dosadasnjoj realizaciji projekta, kao i svima koji su na bilo koji nacin pridonijeli ponovnom zapocinjanju gradnje ove autoceste - rekao je Duro Podvezanec.

U nastavku svoga govora gospodin Podvezanec je pozelio svima puno uspjeha u poslu, koji ce, kako je rekao, zahtijevati i mnogo razumijevanja lokalnog stanovnistva, dobre organizacije i znanja te dobroga vremena da se ti vrlo zahtjevni rokovi i ispostuju.

Zupan dr. Zvonimir Sabati naglasio je kako je vrlo ponosan sto je nazocan otvorenju radova jer ovom svecanoscu zapocinju radovi na zavrsetku autoceste Zagreb-Gorican, koja ce utjecati i na cjelokupne gospodarske tokove ovoga kraja.

Na kraju svecanosti nazocnima se obratio i ministar Cacic te naglasio kako se mnogi nisu nadali da ce od ovoga ikada vise ista i biti, te dodao:

- Mi ipak pocinjemo s radovima. Pocinjemo to kao jedan potpuno financijski, tehnicki i dokumentacijski pokriven projekt, sto dosad nije bio slucaj. Ne sporim ni dobru volju ni namjere svih onih koji su pokusavali, a i cinili mnogo na ovome projektu i prije nas. No, na zalost, kad smo preuzeli mandat ove Vlade, zatekli smo znacajni dio ove aktivnosti vec svladan, no isto tako i neplacen. Nije neka velika znanost raditi, a ne platiti, no pitanje je dokad se tako moze raditi. Uvijek negdje stane i netko to mora platiti, bilo kroz stecajeve tvrtki koje nisu dobile novac, bilo neplacanjem kooperantima ili izostankom placa radnicima. Mi smo kao dugove zatekli vise od 200 milijuna kuna samo na ovoj dionici .

Zato smo najprije morali platili dugove, da bismo zatim postavili nov sustav koji je sada pred trenutkom da nam daje odredene rezultate. Siguran sam da su u tom sredenom sustavu financiranja i izgradnje autocesta u Hrvatskoj nase tvrtke te koje mogu konkurirati i izgraditi i ovu dionicu, ali i najveci broj drugih dionica. To znaci da i u takvim jasnim, transparentnim, kontroliranim i medunarodno trzno konkurentnim uvjetima mi znamo i mozemo raditi te da smo i cijenom, i tehnologijom, i rokom konkurentni. Zato uopce ne sumnjam da cemo i te dvije dionice zavrsiti u roku - rekao je Cacic, istaknuvsi kako je model financiranja zaokruzen te da je omjer izvornih sredstava i stranih kredita za projekt gradnje autocesta u Hrvatskoj 40 prema 60.

- I ova ce autocesta dijelom biti pracena i iz izvornih sredstava i iz medunarodnih kredita - zakljucio je ministar Cacic.